Svjetski dan borbe protiv dijabetesa se obilježava svake godine 14. novembra. Simbol Svjetskog dana borbe protiv dijabetesa je plavi krug, kojim se označava pozitivnost, život i zdravlje.

Ovogodišnja tema obilježavanja je “Rušimo barijere, premostimo nedostatke”. Kampanja je usmjerena na bitnost smanjenja rizika od dijabetesa. Cilj je, takođe,osiguravanje da svi oboljeli od šećerne bolesti imaju pristup ravnopravnom, sveobuhvatnom, pristupačnom i kvalitetnom liječenju, kao i zdravstvenoj zaštiti.

Šta je dijabetes?

Prema definiciji SZO, diabetes mellitus (šećerna bolest, dijabetes) označava poremećaj metabolizma sa hroničnom hiperglikemijom (povišena koncentracija glukoze u krvi). Kod dijabetesa je poremećen metabolizam ugljenih hidrata, masnoće i proteina, što je posljedica poremećaja u lučenju insulina, djelovanju insulina ili oboje.

Insulin je hormon koji reguliše nivo glukoze u krvi, a proizvodi ga pankreas (gušterača). Odgovoran je za prenošenje glukoze, koja se mora vezati za insulin i samo na taj način se može unijeti u svaku ćeliju u tijelu, gdje se koristi kao izvor energije. Višak šećera se skladišti pomoću insulina u mišiće i jetru. Ako insulina nema ili ga je nedovoljno, šećer ne može ući u ćelije. Pri tome ostaje u krvi i dolazi do povišene koncentracije šećera u krvi i razvoja bolesti.

Razlikuju se dva osnovna tipa šećerne bolesti: tip 1 kada pankreas ne proizvodi insulin i tip 2 kada je djelovanje proizvedenog insulina smanjeno.

Tip 2: Najčešći je oblik šećerne bolesti (90% ljudi sa šećernom bolesti ima tip 2). Obično se otkrije u starijoj dobi i poodmaklom stepenu razvoja bolesti kada su nastale komplikacije na drugim organima.

Tip 1: Zbog poremećaja imunog sistema kod šećerne bolesti tip 1 stvaraju se antitijela koja uništavaju vlastite ćelije pankreasa koje proizvode insulin. Bolest se razvije uništavanjem 70-90 % ćelija. Obično se javlja kod djece i mlađih osoba.

Postoji još i dijabetes u trudnoći, kao i ostali (rjeđi) oblici dijabetesa, kao što je dijabetes nakon upale pankreasa ili nakon uzimanja kortikosteroida.

Značaj ranog otkrivanja bolesti

Osobe koje su pod povećanim rizikom trebaju češće kontrolisati nivo šećera u krvi, u dogovoru sa svojim porodičnim ljekarom. To su osobe s povećanom tjelesnom težinom, osobe koje u porodičnoj anamnezi imaju članove oboljele od šećerne bolesti. U tu grupu spadaju i osobe koje imaju povišen krvni pritisak i povišene vrijednosti masnoće u krvi, kao i one žene koje su u vrijeme trudnoće imale povišen nivo šećera u krvi.

Sve osobe koje imaju ustanovljenu šećernu bolest trebaju u dogovoru sa svojim ljekarom porodične medicine kontrolisati bolest kroz redovne preglede, terapiju i savjete o ishrani. Potrebno je vršiti redovne kontrole vida, kontrole krvnog pritiska, laboratorijske kontrole masnoće u krvi, te kontrolu stanja bubrega.

U medicinskom informacionom sistemu CAREOLL, radi lakšeg uočavanja varijacija i promjena, omogućena je opcija za hronološko praćenje vrijednosti. U toku pisanja nalaza, kada se evidentiraju vrijednosti određenih testova ili mjerenja, omogućen je hronološki prikaz i praćenje evidentiranih vrijednosti kroz preglede.

Na primjer, praćenje vrijednosti glukoze u krvi poređenjem izmjerenih vrijednosti iz prvog i kontrolnih pregleda ili iz svih obavljenih pregleda pacijenta.

Hronološke vrijednosti glukoze

Značajne podatke o pacijentu, kao što su hronična stanja, preležane bolesti, alergije i riziko faktori, moguće je na jednostavan način označiti u nalazu i izdvojiti tako da budu vidljivi i istaknuti. Na taj način je omogućeno da brzim pregledom zdravstvenog kartona ljekar dobije najvažnije podatke o zdravstvenom stanju pacijenta.

Istaknuta stanja u zdravstvenom kartonu pacijenta

Kreiranje nalaza kroz CAREOLL aplikaciju omogućava brži uvid u stanje pacijenta i djelovanje propisane terapije na određene zdravstvene parametre, brži proces evidentiranja podatka i potpunu posvećenost ljekaru u radu sa pacijentom.