Gojaznost je hronična bolest (bolesno stanje), koja se ispoljava prekomjernim nakupljanjem masti u organizmu i povećanjem tjelesne težine. Gojaznost je bolest koja zahvata cijelo društvo i predstavlja rizik od pojave mnogobrojnih bolesti, a naročito bolesti srca, dijabetesa, osteoartritisa, karcinoma.

Svjetski dan borbe protiv gojaznosti obilježava se 04. marta sa ciljem ukazivanja na faktore rizika koji doprinose razvoju gojaznosti i promovisanjem zdravih navika kao mjerama prevencije

FAKTORI RIZIKA

Životne navike

• Nezdrava ishrana – visokokalorična, brza hrana, neregularno i prekomjerno unošenje hrane doprinose debljanju.
• Tečne kalorije – poput zašećerenih bezalkoholnih pića, kalorije iz alkohola i njihov nekontrolisani unos doprinose debljanju.
• Smanjena fizička aktivnost – dugotrajno sjedenje, rad na računaru, manjak fizičke aktivnosti je povezano sa nastankom gojaznosti.

Porodično naslijeđe i uticaji

• Geni koji se nasljeđuju od porodice/roditelja mogu uticati na raspored i količinu tjelesne masti. Genetika takođe igra ulogu koliko je vaše tijelo sposobno da hranu pretvari u energiju, uticaj na regulaciju apetita u organizmu i način kako se sagorijevaju kalorije tokom vježbanja iz organizma

Određene bolesti i lijekovi 

• Bolesti koje ograničavaju fizičku aktivnost takođe mogu biti povezane sa nastankom gojaznosti kao što su npr. artriris.
• Lijekovi poput steroida, beta blokatora, antidepresivi, antipsihotici koji se koriste u dužoj vremenskoj upotrebi takođe uzrokuju nastanak gojaznosti.

Dob

• Starenjem dolazi do hormonskih promjena i smanjenja aktivnog načina života. Količina mišića u tijelu se smanjuje godinama i dovodi do smanjenja metabolizma. U tom slučaju ako se ne kontroliše način unosa hrane postoji vjerovatnoća debljanja.

Ostali faktori 

• Trudnoća
• Prestanak pušenja
• Stres
• Nedostatak sna

OSNOVNE MJERE PREVENCIJE 

Kao osnovne mjere prevencije u borbi protiv gojaznosti preporučuju se fizička aktivnost i vođenje zdravog načina života i ishrane (unos voća i povrća , dovoljno tečnosti, redovan san, izbjegavanje dugotrajnog sjedenje i stresnih situacija, redovno kretanje i šetnja, dozvoljena fizička aktivnost poput plivanja, vožnje biciklom, trčanja,planinarenja, više vremena provoditi u prirodi).

Redovno obavljanje medicinskih pregleda predstavlja jednu od bitnih preventivnih mjera. Računanje i praćenje BMI – Indeksa tjelesne mase (engl. Body Mass Index)  jedan je od načina procjene uhranjenosti. Od svih poznatih indeksa, indeks tjelesne mase je najuže povezan s količinom prekomjernog masnog tkiva u ljudskom tijelu.

Računanje BMI se temelji na odnosu tjelesne težine i kvadrata visine osobe. Prilikom evidentiranja  podataka o tjelesnoj težinini i visini pacjenta, u okviru CAREOLL aplikacije, omogućeno je automatsko računanje BMI indeksa.

Automatsko računanje BMI na osnovu evidentiranih vrijednosti

Hronološkim prikazom omogućeno je upoređivanje vrijednosti  BMI indeksa kroz preglede i olakšano uočavanje varijacija i promjena zdravstvenog stanja pacijenta.

Takođe, gojaznost je danas usko povezana sa nastankom različitih bolesti, a jedne od njih su povišen krvni pritisak, dijabetes, povišen holesterol, kardiovaskularna oboljenja. Povišen krvni pritisak povezan sa gojaznošću je danas relativno često zastupljen i u mladim populacijama, stoga je neophodno redovno pratiti varijacije krvnog pritisak iz pregleda u pregled. Pored praćenja vrijednosti različitih testova i mjerenja, bitna zdravstvena stanja pacijenta moguće je označiti i istaknuti u okviru zdravstvenog kartona pacijenta.

Kreiranje nalaza kroz CAREOLL aplikaciju omogućava brži uvid u stanje pacijenta i djelovanje propisane terapije na određene zdravstvene parametre , brži proces evidentiranja podatka i potpunu posvećenost ljekaru u radu sa pacijentom.