Svjetski dan bubrega obilježava se na inicijativu Međunarodnog društva za nefrologiju (The International Society of Nephrology) i Internacionalnog udruženja Fondacija za bubreg (International Federation of Kidney Foundations) u više od 100 zemalja širom svijeta. Od 2006. godine obilježava se svakog drugog četvrtka u martu mjesecu.

Cilj je podizanje svijesti o važnosti bubrega, organa koji ima ključnu ulogu u održavanju života i upoznavanje javnosti o preventivnom ponašanju i faktorima rizika, kako bi se smanjila učestalost hronične bubrežne bolesti i njen štetan uticaj na pojedinca, njegovu porodicu i društvo.

Prema procjenama, hronična bubrežna bolest javlja se u 1 na 10 odraslih osoba širom svijeta. Rano otkrivanje omogućava pravovremeno liječenje bolesti, te smanjuje i sprječava oboljevanje i smrt. Ipak, smrtnost povezana s bubrežnom bolesti nastavlja rasti iz godine u godinu, te se predviđa da će do 2040. hronična bubrežna bolest biti peti vodeći uzrok smrti u svijetu.

Hronična bubrežna bolest je česta, štetna, ali može se liječiti. Zato je od velike važnosti razviti svijest o potrebi ranog otkrivanja bubrežne bolesti od dječije do starije dobi, kako bi stvorili buduće zdravije generacije.

Šta je hronična bubrežna bolest?

Hronična bubrežna bolest je poremećaj u strukturi i radu bubrega, koji traje najmanje tri mjeseca. Simptomi bolesti bubrega variraju od osobe do osobe i zavise od vrste i težine osnovne bolesti. Često su simptomi nejasni, pa se bolest ne otkriva u ranoj fazi.

Kada funkcija bubrega ozbiljno popusti, javljaju se simptomi zbog nagomilavanja toksina i viška tečnosti. Ipak, na hroničnu bolest bubrega se može posumnjati kada su prisutni sljedeći simptomi:

• Visok krvni pritisak – hipertenzija;
• Nespecifične tegobe: bolovi u leđima, po čitavom tijelu, svrab i grčevi u nogama, zastoj u rastu, nizak rast i savijanje kostiju donjih ekstremiteta;
• Otok lica – otok se prvo primijeti na kapcima i najuočljivije je ujutro.
• Gubitak apetita, mučnina, povraćanje;
• Anemija i malaksalost;
• Tegobe sa mokrenjem.

Bolest bubrega obično tiho napreduje, često uništavajući većinu funkcija bubrega prije nego se pojave bilo kakvi simptomi. Rano otkrivanje slabljenja bubrežne funkcije ključno je jer omogućava liječenje prije nego što se oštećenje ili pogoršanje bubrega manifestuje kroz druge komplikacije.

U zdravstvenom kartonu pacijenta je potrebno da se vodi pravilna evidencija o posjetama ljekaru i o stanju pacijenta.

U okviru elektronskog zdravstvenog kartona CAREOLL aplikacije nalazi su grupisani po prvom pregledu i sortirani po datumu kreiranja od novijih ka starijim. Za svaki prvi pregled prikazuje se datum kada je pregled obavljen, broj protokola pod kojim je zaveden, razlog posjete, dijagnoze, broj vezanih pregleda, informacija da li je pregled realizovan u toku hospitalizacije. Otvaranjem detalja svakog prvog pregleda dobija se uvid u nalaz prvog pregleda kao i vezane kontrolne nalaze i/ili otpusna pisma ukoliko se radi o hospitalizovanim pacijentima.

Prikaz grupisanih nalaza u okviru zdravstvenog kartona

Alergije, riziko faktori, hronična stanja, dijagnoze  koje ljekar označi prilikom kreiranja nalaza prikazuju se istaknute u okviru elektronskog zdravstvenog kartona tako da ljekar u svakom momentu na jednostavan i brz način može doći do bitnih podataka vezanih za zdravstveno stanje pacijenta.

Istaknuto stanje pacijenta

U toku utvrđivanja i praćenja zdravstvenog stanja pacijenta, često je potrebno pratiti i upoređivati vrijednosti određenih mjerenja i testova. Radi lakšeg uočavanja varijacija i promjena, u okviru nalaza, omogućena je opcija za hronološki prikaz vrijednosti. U toku pisanja nalaza, kada u se u klinički nalaz evidentiraju vrijednosti određenih testova ili mjerenja, nakon što se kreirani nalaz sačuva, omogućen je hronološki prikaz i praćenje evidentiranih vrijednosti kroz preglede.

Hronološki prikaz vrijednosti izmjerenog TA kroz preglede