Svjetski dan zdravlja obilježava se 7. aprila svake godine, na dan osnivanja Svjetske zdravstvene organizacije (SZO).

Još od 1950. godine, Svjetska zdravstvena organizacija poziva na obilježavanje Svjetskog dana zdravlja. Cilj obilježavanja je stvaranja svijesti o određenoj, prioritetnoj zdravstvenoj temi. Ovogodišnja tema Svjetskog dana zdravlja – “Moje zdravlje, moje pravo” odabrana je kako bi se zagovaralo pravo svih ljudi na pristup kvalitetnim zdravstvenim uslugama, obrazovanju i informacijama, kao i sigurnim uslovima rada i okoline, te slobodi od diskriminacije.

Po svojoj definiciji, zdravlje je stanje potpunog fizičkog, psihičkog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i iznemoglosti. Iako je SZO utvrdila da najmanje 140 zemalja u svijetu u svojim ustavima priznaje zdravlje kao ljudsko pravo, nezanemarljiv broj država još uvijek ne donosi ili ne sprovodi zakone kako bi osigurale da njihovo stanovništvo ima i ostvaruje pravo na pristup zdravstvenim uslugama. Dokaz za to je i činjenica da 2021. godine najmanje 4,5 milijardi ljudi – više od polovine svjetske populacije nije bilo u potpunosti pokriveno osnovnim zdravstvenim uslugama.

Neki od ključnih zdravstvenih prava uključuju:

• PRAVO NA ZDRAVLJE: pravo pristupa zdravstvenim ustanovama i zdravstvenim uslugama, kao i informacijama neophodnim za postizanje i održavanje dobrog zdravlja.
• PRAVO NA MEDICINSKU NJEGU: pravo na medicinsku njegu (rehabilitacione zdravstvene usluge, lijekovi i sl.), bez obzira na rasu, etničku pripadnost, pol, socioekonomski status ili geografsku lokaciju.
• PRAVO NA ZDRAVSTVENE INFORMACIJE: pravo na pristup tačnim i kompletnim informacijama vezanim za zdravlje, preventivne mjere i liječenje.
• PRAVO NA UČEŠĆE U DONOŠENJU ODLUKA U VEZI SA ZDRAVLJEM: pravo pojedinca da bude u potpunosti informisan o svom zdravstvenom stanju, uključujući činjenice o  predloženim liječničkim procedurama, uz moguće rizike i koristi od svake procedure; o alternativama na predložene procedure, uključujući i ishod kod neliječenja, te informacije o dijagnozi, prognozi i napretku liječenja.
• PRAVO NA BEZBJEDNE USLOVE RADA: pravo na zaštitu od profesionalnih bolesti i opasnosti, pristup sigurnosnoj opremi i odgovarajuću nadoknadu u slučaju povreda ili bolesti na radu.
• PRAVO NA PRIVATNOST I POVJERLJIVOST: ovo uključuje zaštitu ličnih zdravstvenih informacija. Sigurnost pacijenta je veoma važno javnozdravstveno pitanje. Potrebno je da svi zdravstveni radnici ulože napor kako bi se postigao bolji kvalitet zdravstvene zaštite, uključujući medikamentoznu primjenu, medicinsku opremu, kao i informacione tehnologije.

Sa aspekta sigurnosti pacijenta, upravljanje digitalnim zdravstvenim podacima mora biti regulisano. Informacioni sistem mora da obezbijedi adekvatnu zaštitu i pacijenta i korisnika.

CAREOLL informacioni sistem koristi nekoliko sistema zaštite podataka, a to su:

− Dvostepena autentifikacija korisnika putem klijentskih sertifikata i para korisničko ime-lozinka. (CAREOLL informacioni sistem se instalira na računarima koji će se koristiti samo u svrhu vođenja podataka o posjetama pacijenata. Pored aplikacije na računare se instaliraju i sigurnosni sertifikati, kao i klijentski sertifikat samo za tu organizaciju).

− Sigurna i kriptovana komunikacija između klijenta i servera putem HTTPS protokola;

− Ograničenost pristupa servisima – implementirana je posebna zaštita servisa koja omogućava pristup servisu iz određenih regija;

− Autentifikacija korisnika – proces kojim se utvrđuje korisnikov identitet. Vrši se na osnovu unesenog korisničkog imena i lozinke, te na osnovu rezultata omogućava (ili onemogućava) pristup aplikaciji. Sistem podržava internu (podrazumijevana) i domensku autentifikaciju. Postoji poseban modul gdje se otvaraju korisnički nalozi sa lozinkom. Sistem vodi računa o kompleksnosti lozinke, omogućava automatsko zaključavanje naloga u slučaju određenog broja uzastupno pogrešnih unosa lozinke, šalje korisniku email sa informacijama o promjeni lozinke.

− Autorizacija korisnika – provjera da li autentifikovani korisnik ima dodjeljenja prava na izvršavanje određene aktivnosti, te na osnovu rezultata omogućava (ili onemogućava) nastavak izvršavanja aktivnosti;

− Bilježenje aktivnosti sistema – sistem omogućava logovanje svih aktivnosti koje korisnik realizuje na sistemu.